Hrvatska čitaonica Subotica i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata godišnjom dinamikom objavljuju zbornike radova sa skupova održanih tijekom književne manifestacije Dani hrvatske knjige i riječi – dani Balinta Vujkova. Pod istoimenim je nazivom krajem rujna 2020. godine objavljen zbornik radova s Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa održanog 25. i 26. listopada 2019. godine u kojem je sedamnaest radova. Kako u pogovoru piše urednica Katarina Čeliković, organizatori „mogu biti zadovoljni ne samo odzivom već i kakvoćom ovdje objavljenih radova“.
Skup se već gotovo dva desetljeća bavi tematiziranjem književne i kulturno-povijesne baštine Hrvata u Srbiji te prožimanjem s onom u Hrvatskoj, Mađarskoj i Austriji, a radovi se kontinuirano objavljuju u zbornicima, te urednica podsjeća kako je skup plod uspostavljanja znanstvene i stručne suradnje Hrvata iz Srbije s Hrvatima u Hrvatskoj, Mađarskoj i Austriji, ali ne i s institucijama u Srbiji! U nastavku ona razvija misao o nužnosti znanstvenog napretka koji „pridonosi ponajprije samospoznaji, a potom i uključivanju u kulturni i društveni život šire zajednice. Znanost i spoznaje dobivene znanstvenim i stručnim istraživanjem te stvaranje vlastitih znanstvenih kapaciteta nužan su preduvjet za strateško promišljanje i pozicioniranje nacionalnih prioriteta. Na tome tragu i hrvatska zajednica u Srbiji, kao takozvana 'nova' manjina, gradi i uspostavlja znanstvenu suradnju, do sada uspješnu sa sunarodnjacima, ali sa željom da se otvore prostori za teme i znanstvenike unutar znanstvenih institucija u Srbiji – što će biti jamac prihvaćenosti i dugo priželjkivane ravnopravne uključenosti u akademsku zajednicu. Jedan od prvih takvih koraka je i otvorenje lektorata za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, koji značajno pridonosi razvoju jezičnih kompetencija nastavnika u provedbi nastave na hrvatskom jeziku u Vojvodini.“ Upravo takvi „pomaci otvaraju put za znanstvenu suradnju Hrvata s akademskom zajednicom u Srbiji, očekujući i nadajući se ulasku u programe studija, poput drugih manjinskih zajednica“. Kako Hrvati nemaju svoje visokoškolske i druge slične institucije, „svakom budućem znanstvenom radu na temu Hrvata u Srbiji od velike će pomoći biti održavanje skupova i objave zbornika radova“, potvrđuje urednica.
Od sedamnaest radova, značajniji dio tematizira narodnu književnu baštinu i pasionirane skupljače ovoga blaga, dok je drugi dio vezan uz književnike te uz jezičnu baštinu. Urednica zbornika na kraju pogovora konstatira kako „sadržaj zbornika opravdava temu kojom počinju radovi te se s razlogom nalaze pod zajedničkim naslovom „Od narodne književne do suvremene kulturne baštine“.
